BH dani - Alfa Sarajevo

Arhiva DANI 129

POVODOM KONACNOG RASPLETA PRICE VEZANE ZA BIVSU BOSNJACKU RADIO TELEVIZIJU BRT INT I MOJ I NAS NASILNO OTETI RADIO HAYAT BIH I POVODOM VECERASNJE EMISIJE CRTA BHT 1 DONOSIMO U CJELOSTI CLANAK IZ MAGAZINA BH DANI KOJI REALNO PRIKAZUJE STA SE TADA DESAVALO I DANAS POTVRDJENU ISTINU O TOM PROJEKTU I POJEDINCIMA IZ TADASNJE VLASTI KOJI SU UNISTILI UMALO MOJ I ZIVOT MOJE PORODICE I MOJIH PRIJATELJA I KOLEGA. HVALA DRAGOM BOGU DZ.S. PRAVDA JE SPORA ALI DOSTIZNA.....

Arhiva DANI 129

MLADI MUSLIMANI
PROTIV MLADJIH

Bio je to ambiciozan projekt. Da, samo bio. Bosnjacka radio-televizija International popucala je po savovima. Ime je zadrzao jedan od osnivaca - Dzemaludin Latic, i uskoro planira nastaviti s emitiranjem. Vecinu radnika i svoju opremu vrijednu 300.000 DM i dalje ima donedavni direktor BRT-a Mahir Zisko. I on najavljuje ponovno pojavljivanje u eteru. Pod novim zastitnim znakom i zeljom za apsolutnom komercijalizacijom. Dijele li se muslimani na Mlade i one zaista mlade - sklone tehnomenadzerstvu?



Pise: Emir IMAMOVIC
NISAM BEHMENOV NAMJESTENIK


POVIJEST BOSNJACKE TELEVIZIJE

Kada Dzemaludina Latica i njegove medijske saradnike beskrupuloznim nazove, recimo, kakav ambiciozni opozicioni politicar, obicno se ne desi nista. Ali kada ih takvim nazove bivsi predsjednik Muslimanskog omladinskog saveza takodjer bivse Jugoslavije, pa visegodisnji direktor Bosnjacko-muslimanskog nezavisnog radija Hayat, te jos i jedan od osnivaca i bivsi direktor Bosnjacke radio-televizije International, dakle Mahir Zisko, onda u Sarajevu nastane jos jedna nova RTV stanica - Alfa RTV.

Tako je, dakle, okoncana prva epizoda price o pokrenutom, pa u dva navrata obustavljenom nacionalnom televizijskom projektu poznatom kao BRT Int. i vrijednom... E, to vise nikome nije jasno i konacna cifra zavisi od toga kome se vjeruje: novinama, Laticima, Zisku ili svima pomalo. U nastavku bi, logicno, trebao uslijediti rasplet. Ali jos nece, posto su u pricu, bukvalno preko noci, uvedeni novi likovi, bodyguardi iz sarajevske agencije Knock out! Oni su, prema rijecima Mahira Ziske, u srijedu (17.11.) u pet i trideset ujutru, predvodjeni novim glavnim i odgovornim urednikom BRT-a i predratnim uposlenikom RTV SA Midhatom Paravlicem, upali u Alfine prostorije namjeravajuci uzeti studijsku opremu, ciji je vlasnik ex-prvi MOS-ovac, i preseliti je u BRT. Nakon nesto manje od sest sati natezanja i uz intervenciju policije, Paravlic & co. su otisli kucama, a Zisko je uspio sacuvati svoju tehniku, neophodnu za njegov novi projekt.

Sada se vec valja vratiti na pocetak, jer se ova, bas kao dobre kriminalisticke TV serije, ne moze pratiti od pola. Pogotovo ako se zna da su od ideje o bosnjackoj televizijskoj kuci prosle godine u kojima su se mijenjali likovi i uloge, trosile pare, dijelili interesi i trazili partneri.

Tri tenora, Tri hafiza i troje Gegaja Delikatan zadatak stvaranja nacionalnog elektronskog medija od uticaja povjeren je u ta davna vremena Novinsko-izdavackom preduzecu Ljiljan. Potom kljucni dio posla, nabavka novca, postaje zadatkom Dzemaludina Latica, koji je, prema rijecima njegovog brata Nedzada, prikupio nesto vise od tri miliona maraka. S parama u Ljiljan stize i TV oprema nabavljena posredstvom Gorana Minica i njegove kompanije "Ela Art".

Umjesto da televizija proradi, ubrzo prestaje zajednistvo Ljiljanovog direktora Mensura Brdara i Dzemaludina Latica. Posvadjalo ih je, kako se to uobicava reci, nenamjensko trosenje novca, iliti polovine od milion maraka, koliko je greskom, umjesto bosnjackoj televiziji, stiglo Ljiljanu. Nakon definitivnog Laticevog razlaza s Brdarom i nacionalnim tjednikom, cinilo se da od TV-a nece biti nista, te da ce, u skladu sa svijetlim tradicijama naseg naroda, skupa oprema ili propasti ili nestati.

Iznenada, pocetkom ove godine, za isti sto sjedaju Mahir Zisko, Dzemaludin Latic, Nedzad Ibrisimovic, Sefkija Cekic i Bego Selimovic, i sa po 2.100 maraka uloga stvaraju Osnivacki odbor BRT-a. Ni danas, medjutim, nije jasno ko je tu koga prvi pozvao. Zisko tvrdi da je vec imao ideju o "muzicko-zabavnoj" TV kuci kada se pojavio Dzemaludin Latic i ponudio mu da spoje opremu koju imaju i naprave televiziju. Latic(i), naravno, ima drugacije vidjenje povijesti udruzivanja. Prema toj strani, Zisko je dosao Dzemi.

U svakom slucaju dolazi do "objedinjavanja" opreme BMNR Hayat, kojom raspolaze Mahir Zisko, vrijedne 300.000 maraka, i one koju je nabavio Dzemaludin Latic, cija je vrijednost neutvrdjena. Direktor nove kuce, Bosnjacke radio-televizije International, postaje mladi Zisko i ubrzo se u eteru pojavljuju prve emisije oznacene zelenim slovom B u gornjem lijevom uglu. Jos brze BRT Int., odlukom Medjunarodne komisije za medije (IMC), prestaje emitirati program. Nakon sto su Thelinu podnijeli zahtjeve i zadovoljili proceduru kontrolora bosanskog etera, Zisko, Latic, ili ko vec, ponovo krecu s emitiranjem programa u kojem su vrijeme ravnopravno dijelila Tri hafiza, Tri tenora i tri clana porodice Gegaj (Ado, Hajrija i Izet), dokumentarac o Mladim Muslimanima i infantilni humor nekakve Brace Blues. I tu je puklo!

Podjela u Centrali Prema informacijama koje je Slobodnoj Bosni dao Zisko, na sastanku Upravnog odbora odrzanom u Centrali Stranke demokratske akcije (gdje se, je li, svakodnevno okupljaju zagovornici slobode govora) 14. oktobra dolazi do potpunog raskola izmedju mladog direktora (Zisko) i Mladog Muslimana (Latic). Potonji je, navodno, i bio jedan od organizatora tog skupa na kojem je trebalo samo verificirati novu podjelu uzrokovanu Mahirovim nezadovoljstvom slabom finansijskom potporom kuci i Laticevim protivljenjem programskim sadrzajima.

"Za osam mjeseci postojanja, u BRT nije usla niti jedna marka, niti od Latica, niti od ostalih clanova Osnivackog odbora, niti od bilo koje politicke stranke ili organizacije. Dakle, zbog finansijskih problema Upravni odbor BRT-a, ciji je predsjednik Omer Behmen, a u kojem su i Vedaheta Aksamija, Sefkija Cekic, Edhem Baksic, Dino Landzo i ja, donio je odluku vecinom glasova da se program mora potpuno komercijalizovati... Medjutim, upravo muzika i filmovi bili su glavni kamen spoticanja i, na kraju, razlaza. Latic je spotove smatrao pornografijom, a i vecinu filmova koje smo prikazivali vodio je pod istom kategorijom", kazao je Zisko.

Tada je jos dodao kako se jedino Omer Behmen suprotstavio Laticu, te da ne zna ciju je opremu njegov doskorasnji saradnik uopste unio u BRT, ali da je siguran kako se ne radi o tehnici nabavljenoj od miliona kojeg je donirao inace neobogaceni Alija Izetbegovic. Na kraju je jos jednom potvrdio i da od timskog rada sa "beskrupuloznim" Dzemaludinom nema nista. Od tada, na frekvenciji na kojoj je emitirana Bosnjacka RTV, vise nije bilo ni slike ni tona.

Nastavak je uslijedio u stampi. Dok je Avaz donosio podatke o razvozenju opreme BRT-a, Slobodna Bosna, sabirajuci cifre do kojih je dosla, objavljuje kako je ovaj televizijski projekt kostao osam miliona dolara, krcmljenih bez icije kontrole. Prema ovom sarajevskom nedjeljniku, prica o BRT-u ustvari jeste prica o zelji za medijskim uticajem oko koga su se zakacili Latici, s jedne, i Omer Behmen, Hasan Cengic i Mensur Brdar, s druge strane, dok je nesto mladji musliman od njih, oproban u projektima od nacionalnog interesa, bio prakticno samo "igrac zadatka".

I bas kada se polako prestalo govoriti o nacionalnom medijskom skandalu, prvo se na ekranima ponovo pojavio znak BRT-a i obavijest o skorom nastavku emitiranja. A onda je i Mahir Zisko na nekoliko e-mail adresa poslao deset strana informacija o svom novom projektu: Radio-televiziji Alfa.

Misionari i menadzeri Prema tom dokumentu, Alfa ce, cim dobije neophodnu dozvolu IMC-a, poceti s emitiranjem programa, finansirat ce se iskljucivo od reklama, propagirati vrijednosti zajednickog zivljenja, emitirati programe nastale na Balkanu... Sve to na pet jezika: bosanskom, engleskom, turskom, hrvatskom i albanskom. Polovinu svoje sheme Alfa ce popunjavati programom iz vlastite produkcije, dok ce ostatak ciniti uvezene emisije. Uza sve, u Alfinom programu nece biti onog sto je karakteriziralo BRT. Nova televizija, po svemu sudeci, nema namjeru glumiti elektronsku dzamiju, pa u eteru nece biti niti ezana, niti tumacenja Kur'ana.

Kakva ce, pak, biti BRT-ova programska shema, jos uvijek se ne zna. Ceka se, naime, pres-konferencija na kojoj bi predstavnici te kuce konacno trebali ispricati svoju verziju razlaza, ali i najaviti sta nas to ceka pod zelenim slovom.

Sta god to bilo, ocito je kako je raspad Bosnjacke RTV samo dokaz raskola izmedju tehnomenadzerski opredijeljenih muslimana i onih koji komercijalizaciji medija pretpostavljaju "misionarstvo". Zisko je, naime, shvatio na cemu se uzimaju ili mogu uzeti pare. Jednostavnije, citanje Kur'ana nije stvar za masovnu televizijsku upotrebu, izmedju ostalog i zato sto je takvo sto nemoguce napraviti da zadovoljava standarde elektronskog medija. Prosjecan ce se gledalac na takvom programu zadrzati samo ako zna da ga poslije ceka nesto interesantnije: erotizirane turbo-folk izvodjacice. No, kada valja birati izmedju jednog ili drugog... Nemojmo se lagati - Elvira Rahic je u apsolutnoj prednosti nad vjerskim sluzbenicima starije zivotne dobi. U kombinaciji je, naravno, drugacije. I opasnije.



Mahir Zizsko, direktor
NISAM BEHMENOV NAMJESTENIK

DANI: Gospodine Zisko, u Vasoj obavijesti o pokretanju RTV Alfa, napisali ste kako Vas "odredjene politicke strukture i dalje blokiraju u radu", te da je dio Vase opreme nezakonito otudjen. Mozete li reci o cemu se zapravo radi?

ZISKO: Dva dana nakon naseg odvajanja od BRT-a i vracanja na stanje prije nego smo bili u zajednickom projektu, "neko" je organizirao prebacivanje telefonskih brojeva Radio Hayata drugim korisnicima. Takodjer, prilikom izuzimanja Laticeve opreme odneseno je i pet monitora te tri kompjutera ukupne vrijednosti 30.000 maraka. I pored toga, mi odmah po dobijanju dozvole od IMC-a mozemo krenuti sa cjelodnevnim radijskim i osmosatnim televizijskim programom. Posebna prica jeste proces registracije nase kuce na sudu. Isli su do takvih apsurda da su trazili da izbacimo bavljenje rtv djelatnoscu. Onda je trazena potvrda od nadleznog ministarstva, a kada sam ih pitao od kojeg, nisu znali, vec su se pozivali na 1990. i nekakva tadasnja ministarstva. Kada smo to saopcili ljudima iz IMC-a, oni su se samo nasmijali. Na kraju su mi u Kantonu izasli u susret i dali tu potvrdu. No, tek na intervenciju zamjenika predsjednika suda, mi smo uspjeli registrirati Alfu. Bilo je jos milion drugih problema, pa i prijetnji.

DANI: BRT, medjutim, najavljuje tuzbu protiv Vas zbog zloupotrebe pecata i stete pricinjene prilikom iznosenja Vase, odnosno Hayatove opreme. Kako to komentirate?

ZISKO: Do prvog novembra, kada smo se mi razisli s tom kucom, ja sam bio direktor i, prema tome, upotreba pecata do tada je bila legalna. Mi smo, takodjer do tada, pripremili dio dokumentacije koji pripada BRT-u i pozvali ih da preuzmu. Inace, pecat je koristen samo u fazi placanja obaveza prema trecim licima. Ako vec govorimo o prostoru, moram reci da su oni pocetkom mjeseca upali u prostorije koje je Hayat odranije koristio u Sumarskom fakultetu i rekli djevojci koja tamo radi da izadje. Kada sam ja dosao, kazali su mi kako ce promijeniti brave. Rekao sam da cemo mi izaci i da ne zelimo nikome minirati rad, iako je koristenje tih prostorija bilo unaprijed placeno. To sto oni smatraju krsem, jeste prazan prostor, a oni su navikli da neko drugi za njih radi sve, i kuca eksere i pere prozore.

DANI: Prema informacijama sarajevskih medija, kljucni je problem bio sukob interesa Dzemaludina Latica i Omera Behmena, ciji je uticaj na Vas bio prilican?

ZISKO: To su gluposti! Ja znam da postoji animozitet izmedju Behmena i Latica, no ja nisam niciji namjestenik. Omer Behmen je jedini pomagao rad Radio Hayata tokom rata, kada je moja sigurnost bila ugrozena. Uostalom, ideja o bosnjackoj televiziji kao nacionalnom projektu bila je prepustena stotinama intelektualaca, a mi smo napravili televiziju za 14 dana.

DANI: Ima jedan zanimljiv dio u Vasem saopcenju, u kojem pise kako ce u sklopu muzickog programa biti emitirana sva balkanska muzika. Da li bas sva?

ZISKO: Da, bas sva. Znate, ja sam u ratu izgubio dvije sestre i daidzu, otac mi je stopostotni ratni vojni invalid, a majka civilna zrtva rata. Prema tome, ne dozvoljavam nikome da bude veci patriota od mene. Medjutim, vrijeme rata je iza nas. Mi smo tu sada da pokusamo povezati ljude, ne samo muzikom vec i vjerskim programima.

DANI: Mozemo li nakon svega govoriti o koncepcijskom neslaganju Mladih Muslimana i onih, uslovno receno, nesto mladjih, kakav ste Vi?

ZISKO: Ja cijenim sve sto su Mladi Muslimani uradili, ali smatram kako je sada vrijeme za neke druge mlade muslimane. Ovo je doba Interneta, a neki bi ljudi i dalje mlatili praznu slamu oko izbora o pokrivanju i nepokrivanju, oko toga sta je pornografija... Ja sam ponosan na svoje muslimanstvo i te cu vrijednosti nastaviti propagirati. Istovremeno, Alfa ce se zalagati za takvu BiH u kojoj nikome nece biti tijesno.

DANI: Kakva ce biti Vasa dalja saradnja s ljudima iz muslimanskih krugova?

ZISKO: Nama su ljudi govorili kada se sve ovo pocelo desavati: "Sta vam je, Dzemo je u Izvrsnom odboru SDA?" Odgovarao sam im da ima i drugih ljudi u SDA. Upravo je ovo sto mi radimo politika Alije Izetbegovica. Nije ideja dzamahirije njegova politika. Ova zemlja moze biti samo otvorena za sve, dok drugi koncepti inspiriraju jedino na odlazak.

Nezad Latic, bivsi urednikI

POVIJEST BOSNJACKE TELEVIZIJE

Bivsi urednik nacionalnog tjednika Ljiljan, svjedok nastanka BRT-a i jedan od urednika te kuce, po prvi puta prepricava svoju verziju nastanka i raskola u nacionalnom TV projektu

"Bosnjacka televizija je kao ideja nastala prije neke tri godine, u vrijeme kada i OBN, i kad je doveden u pitanje status Bosanskohercegovacke televizije. Ideja nije potekla iz Ljiljana, ona je potekla iz intelektualnih, politickih i vjerskih krugova u Sarajevu. Takvu istu ideju je imalo i Kulturno drustvo Bosnjaka 'Preporod' i mislim da su oni cak formirali neko tijelo na celu sa Sacirom Filandrom. Smatralo se da ako mogu, ne znam sad koji, lobiji napraviti svoju televiziju, da onda treba da i Bosnjaci, radi artikulacije svoje duhovnosti, kulture itd., imaju svoju. Ta je kuca imala isti motiv kao bosnjacki kanal na federalnoj televiziji. Kako su se aktuelizirali pregovori o federalnoj televiziji, mislim da je Stranka demokratske akcije vise azurirala da se pojavi Bosnjacka televizija da bi ona bila uteg srpskom kanalu i Erotelu, te da bi se olaksala pozicija BHT-a. Sto se tice novca, sve su to donacije. Vidio sam da se govori o osam miliona, to je laz. Mislim da se za Bosnjacku televiziju nije obezbijedilo vise od tri i po miliona maraka. Za ta tri i po miliona kupljena je oprema u vrijednosti od preko dva miliona i napravljen je predajnik na Grdonju, a nesto je ulozeno i u zgradu na Grbavici. Sav novac je 'namakao' Dzemo iz islamskih krugova i nekih televizija.

Bosnjacka televizija, ustvari, ima dvije afere. Prva afera se desila kada jedan cek, cini mi se od milion maraka, nije 'legao' na donatorski racun ciji je potpisnik bio Dzemaludin Latic, nego je otisao na racun Nip 'Ljiljan', s kojim je raspolagao Mensur Brdar. On je te pare trosio bez Dzemalovog znanja i ovaj je zbog toga pokrenuo postupak smjene Brdara, sto nije uspio jer ostatak skupstine 'Ljiljana' nije glasao protiv Brdara. Oni su radije glasali za izdvajanje Bosnjacke televizije od 'Ljiljana'. Konstatirano je da je nenamjenski potroseno 500.000 maraka.

Drugu malverzaciju uradio je Goran Minic, koji nije isporucio opremu od nekih 300.000. Gorana Minica je angazirao Mensur Brdar. Brdara spominjem kao direktora; formalno-pravno, on je odgovorno lice, potpisivao je i angazirao ljude za to. To je taj period izdvajanja Bosnjacke televizije iz 'Ljiljana'. I nije to nikakav bio sukob Latica, sve je to nagadjanje. Konkretan sukob je ovo.

Kasnije su, pojavom federalnog kanala, osnivaci Bosnjacke televizije bili voljni sve skupljeno donirati federalnom kanalu, medjutim, Miro Purivatra je odbio saradnju. U takvoj situaciji pojavila se neka 'Saraj Bosna' televizija, ciji su predstavnici dosli kod Dzeme. Medju tim ljudima bio je Mahir Zisko, poznat kao vlasnik Hayata, i ponudjena je fuzija Radio Hayata i jos nekih elemenata koje navodno ima ta 'Saraj Bosna' sa Bosnjackom televizijom. Pristalo se na to fuzioniranje. Nije se to desilo zbog Mahira Ziske, nego zbog povjerenja prema Omeru Behmenu. Mislilo se da je iza te televizije stajao Omer Behmen.

Glavni problem BRT-a je bio sto se gospodin Zisko kao direktor samo bavio programom i potpuno onemogucavao novinare i urednike da rade. On je nametnuo svoju viziju programa, koji je bio kakav je bio i uslijedile su zestoke kritike. Ja sam se, nakon 15-20 dana rada tamo, povukao. Dolazio sam na televiziju samo za vrijeme svoje emisije Bosanski pogledi i odmah je po zavrsetku posla napustao, jer mi se uopce nije svidjala atmosfera.

Sto se tice svega oko televizije, Dzemo je najodgovorniji oko finansija, i ovdje se zele napraviti finansijske malverzacije i afere od toga. Tvrdim da ako iko ima razloga radi sto maraka da pokrene krivicnu prijavu protiv Dzeme, nek' je pokrene. To je nemoguce. On nema nikakve odgovornosti u tome. Oko Bosnjacke televizije prirodno je da su ljudi gramzivi. Sad javno pozivam financijsku policiju da provjeri poslovanje tri velika dnevna lista ili tri sedmicna veca lista, ili neka provjeri OBN, naci ce vise nedostataka i malverzacija nego sto je to u Bosnjackoj televiziji."

Objavljeno u broju 129 DANA, 19. novembar / studeni 1999.